STJEPAN ČURAJ

Program

SAMO KONKRETNO!

 

(temeljni principi i programske osnove za rad zastupnika u Eurospkom parlamentu)

 

UVOD

Program rada u Europskom parlamentu koncipirao sam na konkretnim projektima, jednako kao što se i inače u Hrvatskom saboru bavim konkretnim projektima, vidljivim rezultatima, odnosno stalnim radom na podizanju kvalitete života, od lokalnih sredina do nacionalne razine.

* Jednaka minimalna plaća

* Jednaka najniža mirovina

* Jednaka zdravstvena skrb

* Europa jednakih građana

 

 

I. projekt

JEDNAKA MINIMALNA PLAĆA

Da bi Europska unija doista postala Europa jednakih građana potrebno je svima osigurati jednake šanse, poglavito u prostoru tržišta rada i ekonomskih standarda. Osim toga, za afirmaciju jednakosti potrebno je u građanima stimulirati razvoj osjećaja jednake vrijednosti.

Rješenje je jedinstvena minimalna plaća na području cijele Europske unije. Naravno, nije dovoljno samo propisati ili prihvatiti propisanu minimalnu plaću nego stvoriti okružje za ostvarivanje preduvjeta koji će omogućiti poslodavcima korekciju trenutno najnižih plaća. Ključni preduvjet je osnivanje posebnog fonda, poput Europskog socijalnog fonda ili Europskog fonda za koheziju, s akumuliranim sredstvima za koje bi aplicirale države članice kako bi njima podmirivale razliku do dogovorenog europskog minimalca.

Praktično to znači da bi se sredstvima iz novog fonda podmirivala razlika između minimalne plaće u Hrvatskoj (oko 400 eura) i minimalne plaće u EU (oko 700 eura) na način da država stvara olakšice za poslodavce, subvencionira razliku doprinosa na plaću ili doprinosa za I. i II. stup iz plaće.

Potrebno je razraditi sustav u kojemu bi poslodavci koji, primjerice, zadnjih 6 ili 12 mjeseci isplaćuju minimalnu plaću, za potrebe povećanja te plaće koriste pravo na naknadu po uzoru na sada već postojeće modele. Ali pravo na naknadu vrijedi u određenom periodu, s mogućnošću produženja, u svrhu rasta standarda. Naravno, obveza je države pronaći uspješnu metodu za rast standarda i utjecaj na povećanje plaća, ali ne tako da zauvijek u cijelosti subvencionira razliku u visini plaće. Nego je smisao u tome da se subvencije s vremenom smanjuju, a da se poslodavci u istom periodu obvežu podizati plaću po stopi od 5 ili 10 posto godišnje.

Takav mehanizam trebao bi funkcionirati u razdoblju od 5 do 7 godina za svakog radnika s minimalnom plaćom i pretpostavka je da bi u tom razdoblju njegov poslodavac bio dovoljno stimuliran podizati plaću i razvijati posao kako bi zadržao mogućnost financiranja rada na tom nivou.

Uz stalni nadzor i brigu države, ovakvi mehanizmi mogu utjecati na promjenu raspoloženja radnika i poslodavaca te, u konačnici, stvoriti preduvjete za izjednačavanje vrijednosti radne snage na cijelom prostoru EU. Posljedično, doći će do izjednačavanja minimalnih plaća i smanjenja ogromnih razlika koje danas postoje među radnim potencijalima različitih država-članica.

Ovakav koncept snažno se oslanja na socijalne kriterije i načela demografske obnove Europe, a sve u skladu s pravnom stečevinom EU koja se odnosi na mobilnost radne snage.

II.projekt

JEDNAKA NAJNIŽA MIROVINA

Smatram da bi za normalan životni standard svih kategorija građana u Europskoj uniji trebalo ujednačiti najnižu mirovinu. Ona bi trebala iznosti minimalno 75 posto jedinstvene minimalne plaće u cijeloj Europskoj uniji i trebala bi biti tretirana kao novo socijalno pravo.

Jednaka najniža mirovina bila bi financirana iz posebno razvijenog socijalnog fonda na način da države-članice apliciraju za fondovska sredstva kojima će podmirivati razliku između postojeće mirovine (koja je u državi kvalificirana u kategoriji najniže mirovine) i najniže mirovine koja je propisana/dogovorena na razini cijele Europske unije.

Ovdje u pravilu i po statistici ne govorimo o većini mirovina građana koji su otišli u tzv. punu mirovinu iz punog radnog staža, nego samo posebno o onima koji su zbog male plaće tijekom radnog staža danas u kategoriji najnižih mirovina, ali poglavito o svim onim umirovljenicima koji tijekom svog radnog vijeka nisu radili dovoljan broj godina za puni radni staž iz kojega se ide u punu mirovinu ili nisu imali potrebno godina života prilikom odlaska u mirovinu, ali staža jesu. Imali bi više kategorija najniže zajamčene mirovine – pune starosne, starosne za dugogodišnje osiguranike (više od 40 godina staža ali nedovoljno godina života), prijevremene starosne i socijalne mirovine. Dakle, riječ je i o kategorijama socijalnih mirovina.

Svima njima država bi podmirivala razliku mirovine do najniže europske mirovine za svaku pojedinu kategoriju iz socijalnog fonda koji bi se, s vremenom, mogao dodatno puniti zahvaljujući novom gospodarskom poletu što je posljedica ujednačavanja tržišta temeljenog na bolje plaćenom radu kroz sustav minimalne plaće u EU.

Jedinstvena najniža mirovina u EU, po uzoru na jedinstvenu minimalnu EU plaću, treba osigurati jednakopravnost svih građana EU, a ona se primarno temelji na jednakim standardima za normalan život.

III. projekt

JEDNAKA ZDRAVSTVENA SKRB

Zalažem se za jedinstvenu europsku zdravstvenu politiku koja se treba temeljiti na jednakim standardima usluge zdravstvenog sustava i na jednakoj dostupnosti svih zdravstvenih usluga građanima Europske unije, bez obzira u kojoj se državi-članici nalaze.

Smisao europskoga ujedinjenja, između ostaloga, podrazumijeva da građani u svakom kutku EU mogu računati na olakšan pristup jedinstvenom zdravstvenom sustavu i biti sigurni da će u postupcima njihova liječenja biti primijenjene dijagnostike i terapije koje su prihvaćene kao zdravstveni standard na području cijele unije.

Jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi ne može biti tek zapisana mogućnost nego je nužno izboriti svakodnevnu praksu. Građani danas lako dolaze do informacija o suvremenim metodama liječenja i još lakše pristupaju podacima o učinikovitosti tih metoda, ali sve češće svjedočimo da bolesni ljudi svoju bitku za zdravstvenu skrb vode prosvjednim pritiscima na ulicama ili uz potporu medija. Takva je praksa nedopustiva i duboko ponižavajuća, a pojedinačni slučajevi daju nam jasan signal da je sustav potrebno dodatno urediti kako bi mogao zadovoljiti potrebe svih građana.

IV. projekt

EUROPA JEDNAKIH GRAĐANA

Temeljni smisao uvođenja svih europskih vrijednosti u Hrvatsku je u konačnici stvarati Europu jednakih građana. To je posebno motivirajući posao. Da ovdje stvorimo i imamo iste mogućnosti, istu kvalitetu i potencijale obrazovanja, ali i da nam budu dostupne sve usluge i proizvodi kao što je to u najrazvijenijim zemljama Europske unije.

Neki su pomaci već učinjeni, naročito u prostoru plasmana prehrambenih proizvoda, ali predstoji nam bitka za izjednačavanje svih drugih segmenata proizvoda i usluga na zajedničkome europskom tržištu – financijske i bankarske ponude, telekomunikacijski paketi, temeljne socijalne usluge – da iste proizvođačke korporacije ili paneuropski sustavi imaju obvezu svima nama isporučiti jednako, jer smo jednaki.

Zbog toga je važno strateški se odrediti, između ostaloga, i za izgradnju željeznice kojom ćemo putovati od središta Osijeka do središta Zagreba za sat vremena ili od Splita do Zagreba za sat i pol. Jer je upravo brza, kvalitetna i ekonomična usluga u željezničkom prometu ono što nam je potrebno da bi putnici željeznicu koristili kao primarno prijevozno sredstvo. Ulaganje u razvoj željezničke infrastrukture omogućava veću dnevnu mobilnost radnika, razvoj turističkog i gospodarskog potencijala, u konačnici i demografsku obnovu područja koja se danas napuštaju upravo zbog loše prometne povezanosti.

I samo ulaganje treba promatrati kroz cost benefit analizu, a ne analizu isplativosti jer indirektni ekonomski impakti su puno veći od direktnih, a demografski također.

 

ZAKLJUČAK

U Europskom parlamentu donosi se gotovo 70 posto propisa koji utječu i na život hrvatskih građana. Vjerujem kako je zadatak zastupnika u Europskom parlamentu neprestano pokušavati nametati teme kojima je cilj izjednačavati standarde života građana u slabije razvijenim članicama EU s onima koji žive u najrazvijenijim zemljama. A za takve je zadatke potrebno imati potporu i drugih zastupnika što dolaze iz država u kojima se građani osjećaju inferiornima, kao što je to ponekad slučaj i kod nas.

Konkretni projekti na kojima sam koncipirao svoj izborni program jamče otvaranje mnogih tema kojima se Europski parlament tek u zadnje vrijeme počeo baviti, a ja smatram kako bi mu to zapravo trebao biti primarni fokus. Da stvaranjem uređenog okvira za stimulaciju ovakvih projekata zapravo ostvaruje temeljni razlog svog postojanja – da bude mjesto u kojemu se raspravlja o stvarnoj (ne)jednakosti svih građana Europske unije i donose propisi koji će te građane s vremenom učiniti stvarno jednakima.

Naravno, takav razvoj događaja bit će moguć samo ako konkretno krenemo od plaća, mirovina i zdravstvenih standarda. To je jedino jamstvo da građani širom Hrvatske osjete da iz Europskog parlamenta isijava energija koja i njima olakšava život i omogućuje jednake šanse.