Autor: admin_hns

Ukratko o Stjepanu

Stjepan Čuraj rođen je u Osijeku 1980. Nakon završene osnovne škole i gimnazije, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku stekao je zvanje ekonomista (smjer računovodstvo), a potom na Pravnom fakultetu u Osijeku i zvanje specijalista javne uprave, no i trenutno je na IV. godini integriranog studija prava Pravnog fakulteta u Osijeku.

Prva radna iskustva, poput mnogih mladih njegove generacije, stjecao je kroz poslove preko Student servisa i paralelno je bio aktivan kao košarkaški trener omladinskih pogona. Prva formalna zaposlenja su u nevladinom sektoru kao projektnog asistenta, a potom i projektnog menadžer. Preko sedam godina vodio je tvrtku za promidžbu kojoj je bio osnivač i suvlasnik. U osječkoj tvrtki Športski objekti radio je kao voditelj investicija i projekata, zamjenik direktora, a onda i kao direktor tvrtke. Iz tog razdoblja građanima Osijeka je ostao profesionalni paintball teren na Pampasu i novi sportski park kao i niz kvalitetnih sadržaja na kupalištu Copacabana, nogometni kavez i novi sadržaji na Srednjoškolskom igralištu, te niz drugih novih sadržaja kao i unaprjeđenja poslovanja koje je rezultiralo povećanjem prihoda i značajnijim uštedama proračunskih sredstava grada.

S nepunih 28 godina starosti postao je gradski vijećnik u osječkom Gradskom vijeću gdje je pokrenuo niz komunalnih projekata, ali i inicijativu o uvođenju noćnih autobusnih i tramvajskih linija vikendom kako bi nove linije pomogle mladima da sigurnije dođu kući nakon noćnih izlazaka jer je većina do tada pješačila, a neki su se odavali avanturama vožnje pod utjecajem alkohola. Inicijativa je prihvaćena 2009 godine

U tri mandata (2009. 2013. i 2017.) bio je biran za vijećnika Županijske skupštine Osječko-baranjske županije gdje je upamćen po zalaganju za osiguravanje studentskih kredita sa subvencioniranim kamatama i osiguravanjem sufinanciranje besplatnog međumjesnog prijevoza školarcima.

Kao saborski zastupnik (od 2017.) izborio se za mogućnost da građani prilikom odlaska u mirovinu mogu jednokratno dobiti isplatu u iznosu od 15% ušteđene mirovine iz drugog mirovinskog stupa – kako bi umirovljenici dobili svojevrsnu otpremninu i zadržali dostojanstvo.
Inicirao je prijedlog smanjenja stope PDV-a s 25 na 13 posto za osnovne prehrambene proizvode (meso, voće, povrće, mlijeko), s ciljem smanjenja osnovnih troškova života i povećanja kupovne moći građana.
Njegovim amandmanom na izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti omogućeno je da se iznajmljivaču koji pruža usluge smještaja gostima, ako u krugu od 15 kilometara cestovne linije nema registriranog objekta koji se aktivno bavi pružanjem ugostiteljskih usluga prehrane, dopušta osim doručka i usluga polupansiona ili punog pansiona. Time se potiče održivost i razvoj ruralnog turizma i sprječava pojava sive ekonomije.
Također, prihvaćena je Stjepanova inicijativa da se sva povećanja neoporezivih dodataka odnose i na obrtnike i nositelje OPG-ova i time im omogućeno im je pravo na preko 12.500 kuna neoporezivih dodataka.
Predlagao je i rješenja za porezna rasterećenja. Primjerice, povećan prag za ulazak u viši porezni razred sa 17.500 na 30.000 kuna i smanjivanje porezne stope s 36% na 24% dohotka od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica kao i ideju o neoporezivoj 13toj plaći temeljem koje su povećani ukupni iznos neoporezivih dodataka sa prvotno planiranih 4.000 na 7.500.

Od 2020. Stjepan je na poziciji državnoga tajnika u Ministarstvu financija i u javnosti često argumentirano tumači aktualne faze porezne reforme.